REPCO

Zakon o obnovi prirode predložila je Evropska komisija je ključni element Strategije EU o biodiverzitetu , a namijenjen je rješavanju činjenica da je oko 81 posto evropskih prirodnih staništa u lošem stanju. Trenutno nije jasno treba li se na predloženi zakon pozivati ​​u prošlom ili sadašnjem vremenu. Uprkos snažnom protivljenju najveće političke grupe u Evropskom parlamentu, Evropske narodne stranke (EPP, desno), i nakon mnogih kompromisa, zakon je uspio dobiti odobrenje Parlamenta još u februaru 2024. Preostalo je samo odobrenje Vijeća EU, što se činilo izvjesnim sve dok Mađarska nije odlučila promijeniti svoj glas u posljednjem trenutku.

Kako kaže Irish Times objašnjava (i žali), “oportunistička politika” je ostavila zakon “u limbu”. Dok je zakon bio “poželjan i promoviran od strane izuzetno široke koalicije građana, nevladinih organizacija i preduzeća nakon opsežnih konsultacija", piše urednik Timesa, " obrazloženje nije efikasno saopšteno mnogim poljoprivrednicima [...]. Tako je Evropska narodna stranka uočila priliku da iskoristi legitimne pritužbe farmera uoči izbora za EU i vodila je žestoku kampanju protiv zakona. EPP je razvodnio neke od svojih najvažnijih odredbi, često ih pogrešno predstavljajući.” Još u novembru 2023., Lorène Lavocat zaključio je u Reporterre da je prava "sabotirala" zakon i učinila ga " flop”. 

Ostaje još jedna šansa da se zakon spase (iako u kompromitovanom obliku): sve što je potrebno je da se jedna zemlja koja je suzdržala ili se protivila zakonu predomisli do 17. juna, na posljednjoj sjednici Vijeća Belgijsko predsjedništvo. Kako Caroline O'Doherty izvještava za Irish Independent, “zadnji pokušaj” spašavanje zakona vodi Irski ministar okoliša Eamon Ryan (Stranka zelenih), uz podršku njegovih kolega iz Njemačke, Francuska, Španija, Danska, Luksemburg, Češka Republika, Litvanija< /a>, Slovenija, Estonija i Kipar. „Obnavljanje ekosistema je od suštinskog značaja za ublažavanje i prilagođavanje uticaja klimatskih promena, kao i za očuvanje evropske sigurnosti hrane“, navodi se u apelu evropskim zakonodavcima. “Naš neuspjeh da sada djelujemo kao lideri EU u osnovi bi potkopao vjeru javnosti u naše političko vodstvo kod kuće i na međunarodnom planu.”

U nedavnom članku o šumarstvu u Švedskoj, Švedsko društvo za očuvanje prirode tvrdi da je sudbina Zakona o obnovi prirode (kao i budućnost švedskih šuma) će također u velikoj mjeri ovisiti o sastavu Evropskog parlamenta nakon Evropski izbori. 

Posljedica nazivanja sadašnjeg broja političkih stranaka protiv establišmenta “populističkim” je to što ostavlja razumljiv utisak kod ljudi da su sve njihove pozicije popularne. Dok su se Zakonu o obnovi prirode uglavnom protivile zemlje u kojima populistička desnica ima značajnu podršku javnosti (Italija, Mađarska, Švedska, Poljska, Holandija), stanovništvo ovih zemalja zapravo u velikoj mjeri podržava zakon. 

Nizozemski outlet Biojournaal izvještava da Zakon o obnovi prirode "podržava 75 posto građana u zemljama koje ne podržavaju zakon”. Nalazi proizilaze iz ankete< /a> provodi Savanta za koaliciju RestoreNature (koalicija četiri nevladine organizacije, BirdLife Europe, ClientEarth, EEB i WWF EU). 70 posto ispitanika u Finskoj i 69 posto ispitanika u Holandiji i Švedskoj složilo se da zakon treba usvojiti.

Većina ispitanika se takođe složila da bi smanjenje evropske prirode i biodiverziteta „imalo negativne dugoročne efekte na ljude, poljoprivredu i privredu“. Šire rečeno, u belgijskom dnevniku Le Soir, Michel De Muelenaere pregleda najnovije Eurobarometar rezultati, i primjećuje da više od tri četvrtine Evropljana smatra da ekološka pitanja imaju uticaj na njihov svakodnevni život i zdravlje. Ova brojka raste na osam od deset u Belgiji i između 88% i 98% u Španiji, Grčkoj, na Kipru , Malta, Portugal i Italija. Rezultati takođe pokazuju da se 84% Evropljana slaže da je „zakonodavstvo EU u oblasti životne sredine neophodno za zaštitu životne sredine u njihovoj zemlji“.

Belgija je zapravo bila primorana da se suzdrži od usvajanja Zakona o obnovi prirode, zbog protivljenja tradicionalno desničarskijeg i euroskeptičnijeg regiona Flandrije, kao što je belgijska web stranica vijesti o poljoprivredi Landbouwleven < a href="https://www.landbouwleven.be/19768/article/2024-05-30/europese-bedrijven-vragen-belgie-om-natuurherstelwet-goed-te-keuren" target="_blank" rel=" noreferrer noopener">objašnjava. Kao što je već pomenuto, sudbina zakona zavisi od konačnog sastanka predsedništva Belgijskog saveta. Tako je u otvorenom pismu objavljenom 29. maja i upućenom belgijskom premijeru Alexanderu de Croou, više od 70 preduzeća i preduzeća udruženja pozivaju belgijsko predsjedništvo da osigura "hitno" usvajanje zakona. U stvari, postoje jaki argumenti da je zakon dobar za poslovanje.

Citirala Landbouwleven, Ursula Woodburn, direktorica CISL Europe i Corporate Leaders Group Europe , izjavljuje da će „dobro osmišljena politika koja je pozitivna na prirodu stvoriti nove ekonomske prilike, smanjiti emisije, poboljšati otpornost na klimatske katastrofe i poboljšati zdravlje na globalnom nivou“. Konkretnije, otvoreno pismo poslovnih lidera objašnjava da je „procjena uticaja Evropske komisije za njen predloženi zakon EU o obnovi prirode otkrila da se na svaki € 1 uložen u obnovu prirode, €8 do 38 € dobije zahvaljujući ublažavanju klimatskih promjena, prevenciji i smanjenje prirodnih katastrofa, poboljšan kvalitet vode, čišći zrak, zdravija tla i poboljšanje općeg blagostanja ljudi.”

Na naučnom planu, Stéphane Foucart u Le Monde otpremljeno 29. maja na Zenodo, otvoreno spremište za naučna istraživanja podržano od CERN-a i (u prošlosti) projekta Europske unije Horizon 2020 . Prema potpisnicima pisma, „čini se da duh protiv životne sredine prevladava među previše donositelja odluka u EU. Ovo je zabrinjavajuće iz nekoliko razloga: Prvo, zato što je veliki dio opravdanja za ove odluke zasnovan na dezinformacijama. Drugo, jer se čini da su ove odluke pod snažnim utjecajem posebnih interesa određenih podgrupa i ekonomskih korporacija unutar uskog spektra društva.”